HDP - hrvatsko društvo pisaca

Basaričekova 24, 10000 Zagreb

tel:+385(1)4876463; fax:+385(1)4870186

Arhiva: Promocija: Zbornik radova o Vanji Sutliću u HDP-u

	članstvo kalendar događanja arhiv oglasna ploča english

U četvrtak, 25. siječnja 2007. u 19 sati, u Basaričekovoj 24, Zagreb,
predstavljena je knjiga
""Izgledi povijesnog mišljenja: zbornik radova povodom osamdesete obljetnice rođenja Vanje Sutlića.
Urednik Žarko Paić.
Suizdavači HDP i Izdanja Antibarbarusa, Zagreb 2006.

O knjizi su govorili:
prof. dr. Branka Brujić, prof. dr. Branko Despot, dr Žarko Paić.

Distribucija knjige: Jesenski&Turk

Vidi sadržaj i sažetak.

Sadržaj:
I. TOPONOMIJA POVIJESNOG MIŠLJENJA, 9
– Ivan Urbančić: Problem Sutlićeva povijesnog mišljenja na njegovu putu prema transepohalnosti, 11
- Branko Despot: povijesno mišljenje?, 39
- Milan Galović: Kako do povijesnog mišljenja?, 49
- Damir Barbarić: U intermezzu svjetova, 77
- Dean Komel: Sutlićevo poimanje biti i suvremenosti, 85

II. SUTLIĆ I HEIDEGGER, 99
- Branka Brujić: Dovršavanje epohe i povijesno mišljenje, 101
- Samir Arnautović: Sutlićevo interpretiranje Heideggera, 113

III. SUTLIĆ I PITANJE UMJETNOSTI, 121
- Nadežda Čačinović: Umjetnost kao proizvod, 123
- Gordana Škorić: Umjetnost i suvremenost, 127
IV. SUTLIĆ I PROBLEMI SUVREMENOG SVIJETA, 155
- Srećko Kovač: Filozofija u suvremeno doba, 157
- Nikola Skledar: Sutlićeva interpretacija Marxa, 169
- Žarko Paić: Narod i kraj povijesti, 181
- Dragutin Lučić Luce: Pojam straha i pojam dosade, 193

AUTORI TEKSTOVA, 205

Sažetak:
Vanja Sutlić svojim je mišljenjem, djelom i neponovljivom osobnošću ostavio dubok trag u suvremenoj hrvatskoj filozofiji i kulturi uopće. Kao jedan od najznačajnijih filozofa XX. stoljeća na južnoslavenskim prostorima, bio je kultni profesor koji je odlučno utjecao na cijele generacije intelektualaca (filozofe, sociologe, politologe, književnike i umjetnike) u bivšoj Jugoslaviji.
Rođen je 1925. u Karlovcu.
Klasičnu je gimnaziju završio u Zagrebu. Studirao je na Medicinskom fakultetu, no ubrzo se posvetio filozofiji i diplomirao 1949. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 1958. na Sveučilištu u Zagrebu s tezom: Bit i otuđenje čovjeka u Marxa i u filozofijama egzistencije. Od 1950-1953. bio je asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, od 1958-1964. docent i izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a od 1964. redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Utemeljio je biblioteku filozofijske literature „Logos“ u Sarajevu, sudjelovao na filozofijskim simpozijima Korčulanske škole, predavao u Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani, Beogradu i Kölnu. Umro je u Zagrebu 1989.
Njegova je filozofijska misao sabrana u knjigama:
- Bit i suvremenost, Veselin Masleša, bibl. Logos, Sarajevo, 1967.
- Praksa rada kao znanstvena povijest, Kulturni radnik, Zagreb, 1974., 2. izdanje Globus, Zagreb, 1987.
- Kako čitati Heideggera, August Cesarec, Zagreb, 1988.
- Uvod u povijesno mišljenje, Demetra, Zagreb, 1994. (posthumno)
Povijesno je mišljenje Sutlićeva filozofijska orijentacija na tragu Heideggera. Bio je prvi u nas koji je Heideggerovo mišljenje suvereno i autentično interpretirao, otvarajući bitna pitanja prevladavanja epohe svijeta rada, kao što je istodobno u dijalogu s Marxom i Nietzscheom postavio temelje za iskorak iz nihilizma suvremenoga svijeta.
Prva knjiga biblioteke časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti TVRĐA (suizdavači: Hrvatsko društvo pisaca i Izdanja Antibarbarus iz Zagreba) urednika Žarka Paića pod nazivom Izgledi povijesnog mišljenja, Zbornik radova povodom osamdesete obljetnice rođenja Vanje Sutlića donosi proširena i za objavljivanje priređena izlaganja eminentnih hrvatskih, slovenskih i bosanskohercegovačkih filozofa sa međunarodnog simpozija održanog 6. i 7. listopada 2005. u Zagrebu, na kojem je iscrpno tematizirano povijesno mišljenje Vanje Sutlića.
Na 210 stranica knjige autori tekstova pokazuju iznimnost misaone avanture Sutlića. Prilozi su strukturirani u četiri tematska poglavlja.
U prvom Toponomija povijesnog mišljenja Ivan Urbančić, Branko Despot, Milan Galović, Damir Barbarić i Dean Komel analiziraju pretpostavke i konzekvencije Sutlićeva mišljenja u odnosu spram povijesti metafizike.
U drugom poglavlju knjige Sutlić i Heidegger Branka Brujić i Samir Arnautović bave se odnosom mišljenja bitka i zgode (Ereignis) u razlikama i bliskosti misaonog puta Heideggera i Sutlića.
U trećem poglavlju Sutlić i pitanje umjetnosti Nadežda Čačinović, Gordana Škorić iznose nova čitanja estetičkih problema i prikazuju Sutlićeve analize povijesnog mišljenja, umjetnosti, estetike i kulturnog sektora.
U posljednjem četvrtom poglavlju Sutlić i problemi suvremenog svijeta Srećko Kovač, Nikola Skledar, Žarko Paić i Dragutin Lučić Luce pokazuju bitnu „aktualnost“ Sutlića kao mislioca za problematiziranje odnosa filozofije i suvremenih znanosti, filozofije i religije, probleme naroda i kraja povijesti u doba globalizacije te prijeloma povijesnog mišljenja u odnosu spram straha i dosade egzistencije.
Knjiga Izgledi povijesnog mišljenja nema svoju svrhu tek u pukom podsjećanju na rijetki trenutak kad je hrvatska filozofija, i kultura uopće, u osobi Vanje Sutlića imala mogućnost ravnopravnog dijaloga s najvećim svjetskim paradigmama filozofijske misli XX. stoljeća. Njezina je svrha jednostavna: otvoriti mogućnost susreta neposredne tradicije s iskustvom suvremene fragmentacije ideja, približiti složenu i istodobno jednostavnu Sutlićevu misao suvremenicima u postmodernoj kulturi zaborava i sveprisutnog nihilizma vrijednosti.