![]() |
|
|
|
|
U četvrtak, 19. 10. 2006. u 19 sati, u Basaričekovoj 24, Zagreb u sklopu razmjene između HDP-a i Društva pisaca Bosne i Hercegovine (voditeljica programa Sonja Manojlović) nastupili su ugledni pisci iz Bosne i Hercegovine: Amir Brka (potpredsjednik), Gradimir Gojer (predsjednik), Irfan Horozović, Ljubica Ostojić i Mile Stojić. Voditelj tribine Branko Maleš. Dan prije gosti su nastupili na Odsjeku Slavistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a u petak, 20.10.2006. nastupili su pred studentima Filozofskog fakulteta u Rijeci. Naši pisci će na uzvratne nastupe u Sarajevo otputovati u studenom. AMIR BRKA Rođen je u Tešnju 25.10.1963. godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a studij južnoslavenskih književnosti i maternjeg jezika okončao je 1987. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Pjesme su mu prevođene i na njemački, slovenski, engleski, poljski i makedonski jezik. Od 1996. godine vodi Centar za kulturu i obrazovanje u Tešnju, u kojem je, pored ostalog, zasnovao izdavačku djelatnost koja je do sada objavila više od 70 naslova. Potpredsjednik je Društva pisaca BiH od sredine 2003. godine. Urednik je u Godišnjaku Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", te časopisima Diwan (Gradačac) i Znak Bosne (Zenica). Proučavajući kulturnu povijest, prvenstveno tešanjsku, priredio je sedam knjiga. Objavio: Poezija: - PRIRODNI REDOSLIJED (poezija), 1996. - BJELINA PASPARTUA (poezija), 1997. - ZAVIČAJNI MUZEJ (poezija i proza), 1998. - ANTIKRIST U JEZIKU (poezija), 1999. - NA PERGAMENI LICA: 100 pjesama (1990.-2000.) (ova knjiga objavljena je u izdanju SPKD "Prosvjeta" u Sarajevu kao zajedničko izdanje sa knjigom Kvintni krug Dragana Jovanovića Danilova, pjesnika iz Srbije - što je, kako naglašava izdavač, "prvi izdavački projekat u posljednjih deset godina u kojem isti izdavač u isto vrijeme štampa djela dvaju recentnih autora iz BiH i SR Jugoslavije", 2001.) - ANTIKRISTUL ÎN LIMBA (50 pjesama izbor i prijevod Dumitru M. Ion, izd. "Academia Internationala Orient-Occident", Bukurešt), 2001. - JEDAN U TOME SKUPU (poezija, izbor), Priboj, 2003. - IZLOŽBA SITNIH ŽIVOTINJA, (poezija) Vrijeme, Zenica, 2003. - UREĐUJEMO STARU KUĆU, (poezija) Bosanska riječ, Tuzla, 2005. Proza: - MONOGRAFIJA GRADA, roman, 2001. (Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine za najbolju knjigu u 2001. godini, Nagrada Međunarodne kulturne manifestacije "Zeničko proljeće" za najbolju knjigu u Zeničko-dobojskom kantonu, nominacija za Nagradu "Meša Selimović" koju dodjeljuje Općina Tuzla u okviru manifestacije "Cum Grano Salis" za najbolji roman na bosanskom, hrvatskom, srpskom i crnogorskom govornom prostoru, 2001.) Kulturna historija: - TEATAR U TEŠANJSKOM TEATRU (ogled), 2003. - SVJETLOST KASABE: iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja, 2002. Ostale nagrade: - "Edhem Mulabdić", 2004., za najbolju priču - Plaketa grada Tešanja, 2004. - Planjaxova nagrada za pjesništvo,2003. GRADIMIR GOJER Rođen je 1951. godine. Pisac i kazališni redatelj. Obavljao dužnosti dramaturga i direktora Drame Narodnog pozorišta Sarajevo, direktora i umjetničkog rukovodioca Pozorišta mladih Sarajevo, umjetničkog rukovodioca mostarskog Teatra mladih, generalnog direktora Radničkog univerziteta Đuro Đaković u Sarajevu, direktora Poslovne zajednice profesionalnih pozorišta BiH, direktora i umjetničkog rukovodioca Kamernog teatra 55. U listu Naši dani bio je urednik kulturne rubrike, a istu dužnost obavljao je i u omladinskoj novini Spektar. Uređivao je ediciju Prva izvođenja i Tetrorama Poslovne zajednice profesionalnih pozorišta BiH. Bio je ministar u Vladi RBiH (bez lisnice) i ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo. Obnašao je i dužnost dogradonačelnika Grada Sarajeva, te potpredsjednika SDP BiH. Jedno vrijeme bio je i član redakcije časopisa Pozorište u Tuzli. Jedan je od osnivača Mostarskog teatra mladih, Sarajevskog ratnog teatra - SARTR-a. Član je redakcije časopisa Most u Mostaru, kolumnist banjalučkih Nezavisnih novina... član asocijacije nezavisnih intelektuakaca Krug 99. Trenutno obnaša dužnost direktora Narodnog pozorišta Sarajevo, predsjednika Društva pisaca BiH, predsjednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta u Tuzli. Nagrađivan je više puta za teatarske režije: na Pozorišnim igrama BiH u Jajcu, Susretima pozorišta BiH u Brčkom, Malom pozorju u Novom Sadu... Dobitnik je Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva, internacionalne nagrade u oblasti dramskog odgoja Grozdanin kikot, velike nagrade teatarskog festivala u Chividaleu u Italiji, nagrade za unaprijeđenje umjetnosti u Pratu, Italija, nagrade i plakete Sloboda, Međunarodnog centra za mir, Plakete Narodnog pozorišta Tuzla i Plakete Kamernog teatra 55. Prevođen je na poljski, makedonski i engleski jezik. Prema dva posljednja libreta, a sa muzikom Đela Jusića, izvedene su predstave u Kamernom teatru 55 i Narodnom pozorištu Sarajevo. Objavio: Eseji, kritike, kolumnistika: - USPRKOS, Bošnjački institut, Zurich 1995. - TEATAR KRVAVE ZBILJE, Vodnikova domaćija, Biblioteka ABC, Ljubljana, 1996. -POZORNICA, Radio Kamaleon Tuzla i Bosanska bibl. Klagenfurt/Celovec, 1997. - TEATAR POD OPSADOM, MESS - Sarajevo, 1999. - PROZOR, Slovo, Mostar, 1998. - KRUG, Večernje novine, Sarajevo 1999. - KOLAŽI, Kamerni teatar 55, biblioteka Menhetn, 2000. - LIBRI I BILJEŠKE, TKP Šahinpašić, Sarajevo, 2000. - PROSPEROV ŠTAP U SARAJEVU, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj 2001. - PRIJATELJSKI O TEATRU, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2001. - IN CONTUNUO (Print Com, Tuzla 2002.) - TUZLANSKI TEATARSKI PASTELI, Narodno pozorište, Tuzla 2002. - PRIKAZI (Međunarodni centar za mir, Sarajevo 2004. - TEATARSKI KALEIDOSKOP, Matica Hrvatska, Mostar, 2005. Libreta za balete: - MASKERATA (prema istoimenoj Krležinoj legendi) - DUBROVAČKI KANTUNI - KATARINA, JEDNA BOSANSKA FANTAZMAGORIJA ================================================ IRFAN HOROZOVIĆ Rođen je 27. 4. 1947. godine u Banjoj Luci. Romansijer, pripovjedač, pjesnik, esejist i dramski pisac. Osnovnu školu i Gimnaziju završio u rodnom gradu a Komparativnu književnost i Jugoslavenske jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik je u Igranom programu RTV Federacije BiH. Objavio je tridesetak knjiga. Dobitnik je brojnih značajnih nagrada i zastupljen u mnogim antologijama pripovijetke, poezije i drame, te prevođen na više jezika. Na 17. međunarodnom sajmu knjige u organizaciji TKD "Šahinpašić" i Centra Skenderija 2005. godine nagrađen je za najbolji izdavački poduhvat ("Šahinpašić"). Objavio: Poezija: - ZVEČAJSKO BLAGO, Banja Luka, 1969. - TESTAMENT IZ MLADOSTI, Banja Luka, 1980. - KNJIGA MRTVOG PJESNIKA, Zagreb, 1997. - BUDUĆE SVRŠENO VRIJEME, Sarajevo, 2001. Proza: - TALHE ILI ŠEDRVANSKI VRT, Zagreb, 1972. - SALON GLUHONIJEMIH KROJAČICA, Sarajevo, 1979. - KARTA VREMENA, Sarajevo, 1983. - NOĆNE CEREMONIJE, Sarajevo 1984. - VAUVAN, Bihać, 1986. - REA, Sarajevo, 1987. - MAĐIONIČAR IZ PRIJESTOLNICE DOMINA, Banja Luka, 1988. - KALFA, Sarajevo, 1988. - ILUZIONISTOV GROB I LEBDEĆA ŽENA, Beograd, 1991. - PROGNANI GRAD, Zagreb, 1994. - BOSANSKI PALIMPSEST, Zagreb, 1995. - SLIČAN ČOVJEK, Sarajevo, 1995. - INSPEKTOR VRTNIH PATULJAKA, Wuppertal-Sarajevo-Amsterdam, 1998. - BERLINSKI NEPOZNATI PROLAZNIK, Sarajevo, 1998. - FILMOFIL, Sarajevo. 2000. - IMOTSKI KADIJA, Sarajevo, 2000. -WILLIAM SHAKESPEARE U DAR ES SAALAMU, Zagreb, 2002. - PSI OD VJETRA, Sarajevo, 2003. - U SUMRAK PADAJU JABUKE. BERLINSKI SLUČAJNI PROLAZNIK, Preporod, Sarajevo, 2005. - QUADRIGA (proza), Šahinpašić, Sarajevo, 2005. Drame: - RUŽIČASTA UČITELJICA, 1970. - SOBA, 1970. - PEHLIVAN ARIF TAMBURIJA, 1978. - ŠEREMET, 1982. - PROBA, 1998. - TRI SABAHUDINA, 2001. Radio-drame: - ŠESTA SMRT BENJAMINA TALHE, 1968. - ZADOVOLJŠTINA, 1970. - POSUĐENA REČENICA, 1991. LJUBICA OSTOJIĆ Rođena je 20. ožujka 1945. u Beogradu, a koncem iste godine nastanjuje se u Sarajevu zauvijek (uz brojna putovanja). Diplomirala je na Pedagoškoj akademiji (Likovni odsjek) i Filozofskom fakultetu (Komparativna književnost - teatrologija) u Sarajevu. Radila je kao dramaturg Dramske scene Pozorišta mladih, profesionalni pisac sa statusom slobodnog umjetnika, dugogodišnji kazališni kritičar revija "Odjek" i "Književna revija" i listova "Oslobođenje" i "Večernje novine", urednik dokumentarne, eksperimentalne i poetske drame na Radio-Sarajevu, dramaturg-suradnik u Mostarskom teatru mladih (MTM), a od 1994. kao predavač Praktične dramaturgije na Akademiji scenskih umjetnosti (ASU) u Sarajevu u zvanju vanrednog profesora. Piše poeziju, radiodrame, tv-drame i scenarije, kritiku i esejistiku iz oblasti kazališne umjetnosti, književnosti i likovnih umjetnosti. Dramaturg je, dramatizator i adaptator brojnih predstava u suvremenom kazalištu. Poezija, kritika i radiodrame prevođene su joj na engleski, albanski, njemački, makedonski, francuski, slovenski, turski, poljski, češki, slovački, grčki, mađarski itd. Dobitnica je više književnih nagrada i priznanja (nagrada "Luka Pavlović" Udruženja pozorišnih kritičara i teatrologa (sezona 1990.-91.); "Zlatni broš" za kulturu - ŽENA 21 (1998.); "Grozdanin kikot" - Međunarodna nagrada za doprinos razvoju dramskog odgoja (2000.) i dr.) Objavila: Poezija: - VRIJEME ZA UKRAS, 1969. - ISPOD DRVLJA I KAMENJA, 1973. - DOŠLO JE DO RIJEČI, 1976. - ZA DIVNO ČUDO, 1977. - KOGA SE TIČE LEPTIRICA, 1981. - MORSKA PJESMARICA, 1985. - SAHAT KULA, 1995. - PORTOMORTO, 1996. - SMRTNA PJESMARICA, 1999. - THALIASTRASSE MOJA ULICA, 2000. - JESAM I BILA SAM, Međunarodni centar za mir, Sarajevo Publishing; Sarajevo, Tuzla, 2003. Proza: - SVJETLUCANJA, Sarajevo Publishing, 2003. Knjige za djecu i mlade: - TU STANUJE DANIJELOVA PRIČA, 1974. - ZAŠTO DUBIŠ NA GLAVI, DANIJELE, 1983. - DJEČAK SA KLJUČEM OKO VRATA, 1986. - KOČOPERITIS IZVJESNE DAME U PUBERTETU, 1985. - RUŽNO PAČE, 1991. - SPASITI YOA, ŽURNO (roman), Hercegtisak, Široki Brijeg - Split, 2005. - KNJIGA O ARIEL (pjesme za djecu), Kaligraf, Sarajevo, 2005. - IZBOR u Dječija književnost naroda i narodnosti BiH u 20 knjiga (1990.) MILE STOJIĆ Rođen je 21. siječnja 1955. u Dragićini (Bosna i Hercegovina). Pjesnik, esejist, antologičar i novinski pisac. Studij južnoslavenskih književnosti i jezika završio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Do lipnja 1992. živio je u Sarajevu od pisanja i uređivanja književnih publikacija. Nakon toga radi kao lektor na Slavističkom institutu Sveučilišta u Beču. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Hrvatskog društva pisaca i PEN kluba. Knjige su mu u prevedene na njemački, poljski, talijanski engleski, mađarski i makedonski jezik, a pojedini tekstovi na dvadesetak jezika. Pjesme su mu uvrštene u sve relevantne antologije suvremene bosanskohercegovačke i hrvatske književnosti. Dobitnik je nagrade Šimićevih susreta (1971.), Slova Gorčina (1974.); Pečat varoši sremskokarlovačke (1976.), Brankove nagrade Društva književnika Vojvodine za najbolju prvu knjigu u Jugoslaviji (1978.), Nagrade Književne omladine Bosne i Hercegovine (1980.), Nagrade Željezare Sisak za najbolju knjigu pjesama u Jugoslaviji (1988)., Nagrade Izdavačke kuće Planjax za najbolju pjesnički knjigu u BiH (1999.), te Nagrade Buchpremie Austrijskog ministarstva kulture za jednu od deset najboljih knjiga objavljenih u Austriji 2000. godine. Uređivao je više književnih i kulturnih publikacija – omladinski list Naši dani, časopise Lica, Odjek, te kulturnu rubriku sarajevskog Oslobođenja. Utemeljio je listove Književna revija i Obzor, a bio je član uredništva Dana i redakcije prvog hrvatskog postsocijalističkog newsmagazina Tjednik. Sad je stalni kolumnist splitskog Feral Tribunea, te sarajevskih Dana. Objavio: Poezija: - LIJER, JEZIK PRAŠINE, pjesme, Svjetlost, Sarajevo 1977., 1981. - UMJETNOST TAME, pjesme, Veselin Masleša, Sarajevo, 1987. - ZEMNA SVJETLOST, pjesme, Veselin Masleša, Sarajevo 1980. - OLOVNI JASTUK, pjesme, Svjetlost, Sarajevo, 1989. - JUŽNOST, izbor, pjesme (Zadrugar, Sarajevo 1990. - LIBRETO ZA SVIRALU I STROJNICU, pjesme, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994. - PROGNANE ELEGIJE, pjesme, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1996. - ZABORAVITE NAS, pjesme, Biblioteka Feral Tribune, Split, 2003. - PROGNANE ELEGIJE, izabrane pjesme, Biblioteka Dani, Sarajevo 2004.). Sastavio antologije: - VEČERA BEZ POLITIKE, poezija, V.B.Z. Zagreb, 2005. - IZA SPUŠTENIH TREPAVICA, antologija modernog hrvatskog pjesništva, (Svjetlost, Sarajevo, 1991. - IN SCHMERZ MIT WUT, bosanska ratna književnosti, zajedno s Alijom Isakovićem, Visa, Beč, 1995. - BOSANSKOHERCEGOVAČKO PJESNIŠTVO XX STOLJEĆA, zajedno sa Markom Vešovićem i Enesom Durakovićem, Alef, Sarajevo, 1999. Priče, eseji, putopisi, antologije: - GLASOVI SARAJEVSKE NOĆI, eseji, Veselin Masleša, Sarajevo 1993.,(cijela naklada izgorjela u tiskari u Mostaru). - JUTRO U POMPEJIMA, građa, Duriuex, Zagreb, 1999. - RIJEČI NA PROZORU, eseji, Svijetlo riječi, Sarajevo, 1999. - SVJETLOST U POMRČINI SUNCA, pripovijesti, Vrijeme, Zenica, 2002. - VIA VIENNA, putopisi, Vrijeme, Zenica 2004. - RJEČNIK ZA PETAK I SUBOTU, mali pojmovnik tranzicije, VBZ, Zagreb, 2004. |
||||||||